Prehrambena Industrija - Hrvatska

Hrvatska godišnje izveze ribe za 165 milijuna dolara

Hrvatska je lani izvezla ribe i ribljih prerađevina u vrijednosti 165 milijuna dolara, dok je istodobno uvezla ribe za 100 milijuna dolara, i to najvećim dijelom za hranjenje tuna, te je ribarstvo jedna od naših rijetkih gospodarskih djelatnosti s pozitivnom izvoznom bilancom.

Nažalost, u Hrvatskoj bilježimo godišnju prosječnu potrošnju ribe od samo osam kilograma po stanovniku, dok je prosjek EU-a 16 kilograma, a naši susjedi Talijani godišnje pojedu 30 kilograma, Španjolci 40, a Norvežani, Japanci i Islanđani i do 90 kilograma. Zato je potrebno osmisliti načine kako povećati potrošnju te jedine preostale zdrave hrane, rekao je, između ostalog, državni tajnik za ribarstvo Tonči Božanić na otvaranju 15. susreta ribara Hrvatske obrtničke komore, koji se održava u Poreču 22. i 23. listopada, uz nazočnost dvjestotinjak ribara.

Božanić je naglasio da u ribarstvu imamo podosta problema, ali da se čine i konkretni napori da se stanje u toj izvozno uspješnoj gospodarskoj grani poboljša. Podsjetio je da je Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja u 2009. dalo ribarskom sektoru 165 milijuna kuna, od toga 99 milijuna kuna na ime poticaja, 23 milijuna kuna za tržišne kompenzacije, 14 milijuna kuna za subvencioniranje nabave ribarske opreme, sedam milijuna kuna za poticanje rada ribarskih zadruga...

Državni tajnik je dodao da će po ulasku Hrvatske u EU biti više novca za ribarstvo, ali tada ga više nećemo moći financirati po kilogramu ulovljene ribe zbog čega su važna dva zakona koja smo donijeli u skladu s EU-om: Zakon o strukturnim potporama te Zakon o morskom ribarstvu. Božanić je još dodao da su pri kraju pregovori Hrvatske s EU-om o zatvaranju poglavlja Ribarstvo, a najviše se pregovaralo o nastavku korištenja naših tradicijskih ribolovnih alata po ulasku u EU, za što je europska strana zatražila dodatne argumentacije.

Hrvatska ribarska flota je u 2009. ulovila rekordnih 56.000 tona ribe, od čega 49.000 tona male plave ribe, dok je za prvih devet mjeseci ove godine ulov manji za čak 22 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Na 6200 kilometara hrvatske obale uređeno je 2000 iskrcajnih mjesta za ribu, ali kako je upozorio Božanić, ribari su po tom pitanju često u nemilosti lokalnih vlasti koje im ne dopuštaju da s broda istovare ribu, posebice ako nisu s njihova područja.

Što se tiče marikulture, državni je tajnik izvijestio da je od Ministarstva mora zatraženo produljenje trajanja koncesije sadašnjim korisnicima do 2014., jer je uzgoj ribe biološki projekt koji traži dodatno razdoblje. Božanić je kazao da ribari žele više reda u svojoj branši, zbog čega će biti i nužno provesti reviziju povlastica, odnosno utvrditi koriste li se svi alati upisani u tu povlasticu. Izvijestio je ribare da će se postojeća flota moći modernizirati i kada Hrvatska uđe u EU. Bivši ribar Petar Baranović, a sada ribarski sindikalist, inače šibenski dogradonačelnik, smatra da je stanje u hrvatskom ribarstvu vrlo teško te da pod hitno moramo napraviti reprogramiranje cjelokupne ribarske politike želimo li imati održivo ribarstvo. »Selektivnost koćarskih mreža veća je u Africi nego kod nas, što najbolje govori kako se odnosimo prema morskoj njivi«, naglasio je Baranović.

Kažnjavati ribare koji ribu love dinamitom

Ribar Damir Karuza s Visa upozorio je na lov male plave ribe pomoću dinamita te zatražio od nadležnih institucija da napokon počnu kažnjavati te »dinamitaše«.

»S brodova plivarica u more baca se dinamit sa sporogorećim štapinom, koji onda eksplodira na određenoj dubini, a detonacija potjera jato riba bliže površini mora, kako bi ju mreža lakše zapasala«, pojasnio je Karuza tehniku tog prljavog načina lova ribe.